Zbog ove ključne greške mnogi se tokom posta ugoje: Božićni post počinje sutra, lekari savetuju kako se treba hraniti
Božićni post počinje sutra i traje do 6. januara. Mnogi vernici tokom ovog perioda žele da očiste organizam i poprave zdravlje, ali se neretko dešava suprotno. Kilogrami rastu, energija opada, a osećaj gladi je stalno prisutan. Institut za javno zdravlje Srbije "Dr Milan Jovanović Batut" upozorava da je razlog tome loš izbor namirnica i pogrešan raspored obroka.
U redovnoj ishrani najveći deo dnevnog jelovnika čine meso, jaja i mlečni proizvodi. Međutim, kada se pređe na posnu hranu, osnova postaju voće, povrće, žitarice i riba, a menja se i način pripreme. Posni obroci, koji se obično spremaju na vodi ili vrlo malo ulja, lakši su za varenje, ali mnogima posle takve hrane nedostaje osećaj sitosti.
Zbog toga ljudi u postu često prave najveću grešku - povećavaju unos hleba i testenine, čime drastično podižu kalorijski unos i, umesto mršavljenja, završavaju sa viškom kilograma. Da bi se to izbeglo, obroci moraju biti redovni, umereni i raznovrsni. Unos velikih količina voća, povrća, integralnih žitarica i mahunarki donosi brojne koristi može se poboljšati kontrola šećera u krvi, smanjiti nivo masnoća i doprineti zdravlju srca. Organizam dobija i ono što mnogi priželjkuju: "odmor" sistema za varenje.
Unosite biljne proteine, povrće
Ipak, stručnjaci naglašavaju da tokom posta postoji povećan rizik od nedostatka proteina i kalcijuma, jer u ishrani nema mesa ni mlečnih proizvoda. Zato se preporučuje veći unos biljnih proteina pasulja, sočiva, leblebija, tofua, orašastih plodova i semenki. Kalcijum se može obezbediti iz brokolija, kelja, badema, susama i biljnih mleka obogaćenih ovim mineralom.
Da bi se sačuvali i gvožde, cink i vitamin B12, potrebno je svakodnevno u jelovnik uvrstiti mahunarke, orašaste plodove, suncokret, lan, bundevine semenke, zeleno lisnato povrće i biljne napitke sa dodatim mineralima. Važno je ne zaboraviti ni zdrave masnoće maslinovo i laneno ulje, avokado, orahe i bademe.
Kako ističu stručnjaci Instituta za javno zdravlje Srbije, ljudi tokom posta često imaju nedoumice oko izbora namirnica i rasporeda obroka, ali i toga da li im zdravstveno stanje dozvoljava ovakav režim. Sve dileme mogu se rešiti u savetovalištima za ishranu.
Ne oglašavajte na sva zvona da postite
Dr Radmila Šehić, spec. opšte medicine, kaže za Kurir da je post intimna stvar i da ljudi koji poste imaju iskustva kako se ponašati u tim danima.
- Ne treba objavljivati na sva zvona da neko posti. Post je veoma zdravo ponašanje i ne podrazumeva samo ograničeno konzumiranje hrane jer i kod posne hrane može doći do prejedanja i komplikacija. Post je umerena upotreba svega i suzdržavanje od ljutne, osvete, to je blagost i smiraj u duši i negovanje ljubavi prema sebi, prirodi i svima ostalima. Mnogi ljudi danas poste iz pomodarstva i sebe iscrpljuju neunošenjem hrane što je nebulozno je post nije gladovanje već umeren unos namirnica koje nisu teške, masne koje povećavaju nivo masti i škode organizmu. Post nije dijeta nego provera samog sebe , pogled u dušu i duh - kazala je doktorka Šehić.
Upozorava i da tokom posta ne sme doći do prejedanja.
- Ukoliko se osoba najede džema može da dobije hiperglikemiju, veće lučenje insulina, drhtavicu, preznojavanje, bledilo... Ako se pak pretera u bilo kojoj drugoj posnoj hrani, salatama, ribi opterećuje se želudac i žučna kesa. Post je prilika da se čovek očisti i osvetli.
Šta jesti tokom dana
- doručak može biti ovsena kaša sa orasima i voćem ili integralni hleb sa avokadom
- ručak treba da bude izbalansiran - pasulj ili sočivo uz povrće, rižoto sa tikvicama, paprikom i maslinovim uljem
- večera lagana, poput salate, humusa, integralnog hleba i povrća
- užine - voće, šaka orašastih plodova, biljni jogurt sa malo voća ili energetska pločica od ovsenih pahuljica, urmi i kakaa